Dana 10. ožujka 2021. godine u Kliničkom bolničkom
centru Zagreb javnosti je predstavljena još jedna nova metoda liječenja koja
predstavlja unapređenje, posebno transplantacijske ali i drugih grana medicine.
Radi se o Imunoadsorpciji, odnosno izvantjelesnom pročišćavanju krvi kojim se
odstranjuju različite molekule koje bi mogle negativno utjecati na uspjeh same
transplantacije ili na bilo koji način imati negativne efekte za bolesnike koji
boluju od različitih bolesti. Imuadsorpcija djeluje na principu vezanja
citotoksičnih tvari na imobilizirana aktivna vezna mjesta. Razvila se
devedesetih godina prošlog stoljeća, a danas je dostupan niz različitih kolona
s različitim aktivnim vezačima čime se postiže sve bolja selektivnost ove metode.
Postupak imunoadsorpcije počinje plazmaferezom, no
za razliku od terapijske izmjene plazme, u ovom postupku nije potrebna
nadomjesna tekućinu. Bolesnikova plazma se odjeljuje od ostalih sastavnica krvi, bilo membranskom ili centrifugalnom plazmaferezom. Odvojena plazma dalje se
procesuira prolaskom poseban uređaj gdje se patološke molekule odstranjuju
adsorpcijom, a pročišćena plazma se nakon toga povezuje s ostatkom krvi i vraća
bolesniku. Zbog toga nije potrebna nadomjesna tekućina.
Visoka selektivnost ove metode omogućava specifično
odstranjivanje patoloških molekula iz krvi, bez odstranjivanja čimbenika
koagulacije i albumina. U odnosu na do sada dostupne metode uočena je značajno
manja učestalost komplikacija, osobito infektivnih, što je od ključnog značenja u vrijeme COVID-19 pandemije.
Imunoadsorpcija se koristi u nizu indikacija, u
različitim područjima medicine i to ne samo onima povezanim s imunološkim
procesima.
PODRUČJE
PRIMJENE
|
INDIKACIJA
|
Transplantacijska
medicina
|
Nepodudarnost krvnih grupa, HLA
nepodudarnost
|
Nefrologija
|
ANCA vaskulitisi, anti-GBM bolest, lupus nefropatija, FSGS, autoimuni
nefritisi
|
Kardiologija
|
Dilatativna kardiomiopatija,
infarkt miokarda, Chagasova kardiomiopatija, teške dislipidemije
|
Neurologija
|
Multipla skleroza, Guillain-Barreov sindrom, kronična upalna
demijelinizirajuća poliradikulopatija, autoimuni encefalitisi,
Lambert-Eatonov sindrom, demencije
|
Dermatovenerologija
|
Pemfigoid (vulgaris, bulozni),
atopični dermatitis
|
Ostala područja
|
Bronhalna astma, sepsa
|
S obzirom na to da je mjesec ožujak posvećen je
bolestima bubrega (11. ožujak - Svjetski dan bubrega) kod kojih je
Imunoadsorpcija izrazito važna metoda, njezino predstavljanje baš u ožujku ima
i posebnu simboličku vrijednost.
Kronična bubrežna bolest je tiha, nezamijećena i
previđena epidemija pa je malo tko svjestan kako je njezina učestalost jednaka,
ako ne i veća od šećerne bolesti za koju svi znaju i od koje mnogi strepe. Problem
s kroničnom bubrežnom bolesti je to što ona dugo prolazi neopaženo, a rizik
umiranja od njenih posljedica je vrlo visok i počinje puno ranije nego što
bolesnici moraju biti liječeni dijalizom ili transplantacijom. Samo jedan od
pet bolesnika u početnoj fazi kronične bubrežne bolesti doživi krajnje stadije,
a većina umire bilo od infarkta miokarda, srčanog zatajenja ili moždanoga
udara. Stoga bolesnici moraju biti svjesni rizika i ali i vlastite odgovornosti
za svoje zdravlje.
Ono s čime se u Hrvatskoj možemo ponositi je
izvrstan transplantacijski program prepoznat u cijelome svijetu, a u kojem KBC
Zagreb ima posebnu ulogu. Odlični rezultati u transplantacijskoj medicini odraz
su visoke stručnosti i zavidne organiziranosti, te predanosti i odgovornosti
svakoga pojedinca i cijeloga tima zdravstvenih radnika gdje je uvijek na prvome
mjestu boljitak i sigurnost svakoga bolesnika. Takav pristup zadržan je i tijekom trajanja COVID
19 pandemije kada se o transplantiranim bolesnicima vodila posebna briga, a nove
transplantacije planirale vrlo kritički ovisno o stanju COVID 19 infekcije kako
bolesnike ne bi izlagali dodatnim rizicima.
Posebna pažnja posvećena je i dijaliziranim
bolesnicima KBC-a Zagreb koji su u velikom broju stekli zaštitu od COVID 19 infekcije
(gotovo 90%). Najveći dio njih cijepljen u KBC-u što je posljedica dodatnog
angažmana naših liječnika i medicinskih sestara.
Na
konferenciji za medije novu metodu javnosti su predstavili prof. dr. sc. Ante
Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike
za urologiju, akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju,
arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, prof. dr. sc. Nikolina
Bašić Jukić, voditelj Odjela za transplantaciju bubrega, prim. dr. Jasna Brezak, voditelj Odjela za
koordinaciju transplantacija i eksplantacije i dr. sc. Vedran Premužić,
specijalist internist Odjela za dijalizu.